ĐĐ TEP Povijest 

Brod na Savi (od 1934. godine Slavonski Brod) idealno je smješten negdje na polovici puta između Zagreba i Beograda, te Sarajeva južno od rijeke Save. Nakon što je Austro-Ugarska 1878. godine prisvojila Bosnu i Hercegovinu, prešla rijeku u Brodu na Savi, te krenula dalje prema Sarajevu, iste godine počinje gradnja željezničke pruge koja bi povezivala nove prostore sa ostatkom monarhije. Već sljedeće godine Brod na Savi i Bosanski Brod su povezani prugom preko privremenog željezničkog mosta, te oba grada postaju važna željeznička čvorišta, što pomaže razvoju trgovine na ovim prostorima, te privlači radnike iz svih dijelova zemlje. Upravo će jak utjecaj željeznice potaknuti gradnju tvornice vagona i strojeva 40. godina kasnije. Vozni park državnih željeznica u godinama 1918 i 1919. bio je u takvom stanju da je nužnost remonta davala izgled višegodišnjeg punog zaposlenja jednom većem tvorničkom kapacitetu.

Znatan razvoj Slavonskog Broda, kao prometnog i trgovačkog središta između istoka i zapada, te juga i sjevera naše zemlje, osnivanje prve tvornice vagona, strojeva i mostova – današnjeg Đure Đakovića, uvjetovali su nagli gospodarski razvitak 20-ih godina prošlog stoljeća, zbog kojeg se to doba naziva „zlatnim dobom Broda“.

Loading...

1921.

Društvo Đuro Đaković TEP je bio dio grupe Đuro Đaković, društva koje je osnovano 17.02.1921. godine kao „PRVA JUGOSLAVENSKA TVORNICA VAGONA, STROJEVA I MOSTOVA D.D.“ u Brodu na Savi (od 1934. godine Slavonski Brod). Grad je dao na raspolaganje 100 jutara gradskog zemljišta, a zauzvrat, tvornica je gradu stavila na raspolaganje električnu energiju.

Električna centrala snage 1500 KS s dimnjakom  od 65 m (najvišim u tadašnjoj Jugoslaviji)

1922.

Tvornica je počela s proizvodnjom (popravak vagona)

1923.

Tvornica zapošljava 1200 radnika

1926.

Prva parna lokomotiva “Sava” bila je izgrađena u ovoj tvornici 1926. godine i to za pruge uskotračnog kolosijeka. Ovu godinu kada je proizvedena prva parna lokomotiva možemo smatrati kao godinu od koje počinje proizvodnja parnih kotlovskih postrojenja.

1929.

Projektiran je i isporučen prvi kotao, naručitelj „Direkcija vodne zadruge“, Velika Kikinda

1933.

Razvilo se više tipova i veličina kotlovskih jedinica. Veličina tih kotlovskih jedinica iznosila je do 20 tona/sat što je za to razdoblje i za regiju bio vrlo veliki uspjeh. U to vrijeme je to bila jedina tvornica kotlova u regiji.

1934.

Brod na Savi mijenja ime u Slavonski Brod.

1936.

Tipovi kotlova koji su se u tom razdoblju proizvodili bili su: stabilni stojeći kotlovi s nepomičnom rešetkom, lokomotivski kotlovi, sekcionalni kotlovi s mehaničkom rešetkom, La Mont kotlovi s mehaničkom rešetkom. Proizvodnja tako potpunih kotlovskih jedinica u tvornici pokazuje visoki tehnički nivo stručnih kadrova, majstora, tehničara i inženjera.

Pneumatski čekić za kovanje

1941.

Tvornica privremeno prekida rad zbog značajne materijalne štete koju je pretrpjela prigodom bombardiranja

Tragovi bombardiranja u krugu tvornice

1945.

Nakon 2. svjetskog rata grad Slavonski Brod je kroz stravična bombardiranja jedan od najrazrušenijih gradova u državi sa 80% uništenih stambenih objekata. Isto tako i tvornička postrojenja zahtijevaju veliku obnovu. Grad je bio od iznimne strateške važnosti, budući da je to bio glavni pravac povlačenja svih njemačkih trupa sa istoka i juga balkanskog poluotoka. 19.01.1945. godine saveznički bombarderi izbacuju 7000 bombi i kompletno razaraju oba grada na rijeci.

1946.

Obnova tvornice. Zaposleno je 1.330 radnika.

1947.

Tvornica mijenja ime u Đuro Đaković Industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod i posluje u okviru prvog petogodišnjeg plana Jugoslavije 1947-1951. godine. Pristupilo se gradnji velikih i modernih kotlova, te kompletnih termoenergetskih postrojenja.

1952.

Zaključen je ugovor s poznatom tvrtkom Babcock & Wilcox o poslovno – tehničkoj suradnji na području inženjeringa, proizvodnje i montaže kotlovskih postrojenja. Tvornica zapošljava 2.500 radnika i službenika.

1955.

Tvornica je do sada izradila kotlovska postrojenja za tvornice, rudnike i čeličane za razne vrste goriva. Izrađeno je više brodskih pogonskih kotlova s uljnim loženjem, brodskih pomoćnih kotlova na ispušne plinove, raznih vrsta kutnocijevnih kotlova, kotlova utilizatora. Te godine je osnovano i Društvo za tehniku zavarivanja u sklopu cijelog Đure Đakovića. Brodski zavarivači postaju daleko najkvalitetniji zavarivači u tadašnjoj državi.

Brodski parni kotao

1961.

Tvornica mijenja naziv u Đuro Đaković Industrija šinskih vozila, industrijskih i energetskih postrojenja i čeličnih konstrukcija Slavonski Brod. Krajem pedesetih je značajno razdoblje za razvoj proizvodnje kotlovskih postrojenja tako da je u razdoblju od 1958. – 1968. g. proizveden i montiran značajan broj kotlova raznih vrsta od 1 do 400 tona pare na sat (strmocijevni, kutnocijevni, brodski, Steambloc i dr.).

Steambloc kotao

1962.

Donesena je odluka o osnivanju Centra za izvanredni studij u Slavonskom Brodu koji organizira Visoka tehnička škola iz Zagreba. Prvi inženjeri strojarstva promovirani su 1964. g. a prvi diplomirani inženjeri strojarstva 1966. godine. Godinu dana poslije osnovan je izvanredni studij Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb u Slavonskom Brodu. Danas je to Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu.

1963.

Može se reći da je 1960.-tih godina cijeli “Đuro Đaković” prestao biti tvornica za krpanje, sanacije i remonte, a sve više je isporučivao nove vagone, lokomotive, motorne vlakove, tramvaje, kotlove, kolone, mostove i sl.

1964.

U Đuri Đakoviću radilo je 1964.g. 4520 radnika. Tih godina Đuro Đaković proširuje svoj proizvodni program opremom za naftnu petrokemijsku industriju. Udio u ukupnoj proizvodnji kotlova u tadašnjoj državi iznosi 12%.

13.04.1964 Slavonski Brod pogađa snažan potres koji je porušio preko 2.000 kuća, oštetio oko 7.000 objekata, te su i tvorničke zgrade značajno oštećene.

Tvornica šečera Bitola

1965.

Termoelektrana Makassar, Indonezija

1969.

Đuro Đaković je najveći proizvođač Steambloc kotlova u svijetu. Udio u ukupnoj proizvodnji kotlova u tadašnjoj državi je 25%. Đuro Đaković zapošljava 5.575 radnika. Suradnja sa švicarskom tvrtkom Sulzer na termoelektrani Plomin I, snage 120 MW.

Steambloc kotlovi za Kubu

1970.

U suradnji s tvrtkom Wanson (Belgija) program Waporax i Thermopac kotlova

1973.

Godine rada od 1971-1975 bile su godine snažnog razvoja i uspona tehničkih kadrova u “ĐĐ”. Za potrebe izrade kotlova Šoštanj IV i Plomin I izvršena je rekonstrukcija cjevkare nabavkom više novih strojeva svrstanih u “liniju industrijske proizvodnje”. Gledano zavarivački, to je značilo novi stroj za membransko zavarivanje cijevi, novi strojevi za pripremu ivica za zavarivanje, osposobljavanje i atestiranje stroja za el. otporno automatsko zavarivanje iskrenjem, brojna atestiranja…

TE Plomin I, snage 120 MW

1976.

S tvrtkom Babcock Termoelektrana NEKA Iran snage 4×400 MW, Termoelektrana Šoštanj  (Slovenija) snage 330 MW po licenci Sulzer. Đuro Đaković razdijeljen u 36 neovisnih tvrtki, tako da tu godinu smatramo godinom utemeljenja današnjeg ĐĐ TEP-a.

TE Šoštanj Slovenija 330 MW

1980.

Otvorena je obnovljena zgrada nekadašnje gimnazije, sada Strojarskog fakulteta na Trgu Ivane Brlić Mažuranić

1981.

Izgradnjom hale za proizvodnju teške opreme “ĐĐ” je postao u svijetu priznat za izrade kapitalnih objekata. Počelo se sa Nuklearnom Elektranom Krško, s kojom stižu novi normativi u radu stručnjaka “ĐĐ”.

Izmjenjivač topline za NE Krško

1982.

Kotlovi se proizvode i montiraju za Chinese Petroleum Corporation u Kini, Sharjah Electricity Department u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, La Kadicha Tripoli u Libanonu.

1986.

Sve organizacije u Đuri Đakoviću zapošljavaju ukupno 16.339 radnika od čega VSS 1.024, 37 magistra i 9 doktora znanosti. Bio je to najveći broj zaposlenih od osnivanja tvornice.

1992.

U ratu za obranu hrvatske neovisnost 1991-1995. godine, zbog strateške važnosti, Slavonski Brod je opet zahvaćen ratnim vihorom. Most na rijeci Savi je treći put srušen u zadnjih 50 godina. Sve organizacije unutar Đure Đakovića nastavljaju sa poslovanjem, unatoč velikoj materijalnoj šteti u krugu tvornice. Radnici svakodnevno pod topničkim i minobacačkim granatama putuju na posao.

Trenutak zračnog napada na most

1996.

Budući da se raspadom bivše države smanjio veliki dio domaćeg tržišta na kojem je ĐĐ bio aktivan, jedan od ciljeva postaje što kvalitetniji izlazak na strana tržišta kroz sklapanje internacionalnog partnerstva.

U procesu privatizacije 51% dionica kupuje austrijski AE Energietechnik GmbH. Počelo je restrukturiranje tvrtke, prijenos upravljačkih informacija i orijentacija na inženjering i proizvodnju industrijskih kotlova.

1997.

ĐĐ TEP sudjeluje u izgradnji EL-TO Zagreb. Prethodnu godinu potpisano preseljenje 2 plinskoturbinska agregata EGT PG 5371 PA 2×26 MW s pomoćnom opremom s lokacije Dujmovača (Split) i kompletiranje na lokaciju PTE Zagreb. Jedan od prvih EPC ugovora, gdje je ĐĐ TEP odradio projektiranje, isporuku, građevinske radove, transport i montažu.

1999.

TE Plomin II, 210 MW – dovršava se izgradnja postrojenja generatora pare po licenci Sulzer. Njemački Babcock Group preuzima AE Energietechnik GmbH, samim tim u paketu i ĐĐ TEP, koji postaje dio grupacije Babcock Borsig Power-Austrian Energy.

TE Plomin II, 210 MW – dovršava se izgradnja postrojenja generatora pare po licenci Sulzer (konzorcij: isporučitelj AE&E, Siemens, ĐĐ TEP).

2000.

AE Energietechnik GmbH tj. Babcock preuzima 100% dionica ĐĐ TEP-a, koji tako postaje član grupe Babcock Borsig Power sa sjedištem u Oberhausenu.

Zavarivanje membranskih cijevi

2002.

Nakon što je njemački Babcock objavio bankrot, austrijski A-TEC Industries AG preuzima AE Energietechnik GmbH, te je ĐĐ TEP kao dio AE-a ponovo u austrijskom vlasništvu. Vlasnik mijenja naziv i oblik tvrtke u Austrian Energy & Environment AG & Co KG (AE&E),  ĐĐ TEP se preoblikuje u d.o.o.

Transport lijevaka i dimnih kanala

2006.

Toplovodni kotao ložen kombiniranim gorivom 1×116 MWt za EL-TO Zagreb, izgradnja kogeneracijske elektrane snage 100 Mwe / 80 MWt za TE-TO Zagreb, projekti kotlova loženih otpadom u Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj.

2007.

AE&E AG & Co KG postaje AE&E Group GmbH. Projekti izgradnje i montaže kotlova za spalionice otpada u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Kanadi.

Neurath, najveća elektrana u Njemačkoj

2010.

Zbog prevelikog širenja i ulaganja, te nekoliko krupnih promašenih projekata, A-TEC Industries AG je primoran pokrenuti insolvencijski postupak. Istu sudbinu doživljava i AE&E krajem godine. Unatoč novonastaloj situaciji i recesijskom stanju na tržištu, ĐĐ TEP nastavlja s poslovanjem.

Membranski moduli horizontalnog prolaza

2011.

Andritz grupa iz Graza preuzima AE&E, ali samo njene austrijske poslovnice. Tvrtke iz drugih zemalja koje su bile članice AE&E grupe, prodaju se japanskim, južnokorejskim, ruskim i njemačkim ulagačima. Jedan od najvećih ruskih kotlovskih proizvođača JSC EM Alliance ili EnergoMashinostroitelny Alliance odkupljuje dionice ĐĐ TEP-a

Luka na Baltičkom moru i čekanje na utovar za Finsku

2012.

Ruski Power Machines (Silovye Mashiny, skraćeno Silmash) iz St. Petersburga, među 10 najvećih svjetskih energetskih korporacija po količini ugrađene opreme,  preuzima EM Alliance, pod kojim djeluje i ĐĐ TEP.

Membranski zidovi

2013.

Izrada i montaža tlačnih dijelova kotla na najvećim spalionicama otpada u Finskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Prva kogeneracija na biomasu, Slavonija DI.

Podizanje membranskih zidova na gradilištu

2015.

Puštena u pogon prva kogeneracija Slavonija DI u Slavonskom Brodu (5MWe+8MWt), te ugovorene tri nove kogeneracije za domaće tržište Glina, Virovitica, Đakovo.

2016.

Upravna zgrada ĐĐ TEP-a u Slavonskom Brodu teško stradava u požaru. Drugi kat izgara, dok se krov prvog kata urušava. Zbog štete koja je nepopravljiva, gradi se nova poslovna zgrada. Ovaj nesretni događaj ni na koji način nije utjecao na daljnje poslovanje. Zaposlenici su premješteni u druge raspoložive prostore.

Kogeneracija na šumsku biomasu Đakovo (3,6 MWe, 8 MWt)

2018.

Zbog embarga prema ruskim tvrtkama ĐĐ TEP se kao član ruskog Power Machines našao pred novim izazovima. Kao rezultat toga, Halcyon Atlas Limited postaje 100 % vlasnik ĐĐ TEP-a. Uprava ĐĐ TEP-a useljava u novu poslovnu zgradu.

Nova zgrada uprave

Slavonski Brod dočekuje svog Brođanina nakon finala na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji

Kogeneracija na šumsku biomasu u Slatini (5,7 MWe, 5 MWt)